O bolesti

Šta je epilepsija?
Šta je najvažnije kad se ustanovi ova bolest?
Kako se liječi epilepsija?
Mogu li svi liječnici liječiti oboljele od epilepsije?
Što sve može izazvati napadaje i kako ih izbjeći?
Kako voditi normalan život ako se napadaji mogu pojaviti u bilo koje vrijeme?
Mogu li djeca s epilepsijom pohadati redovne vrtiće i škole?
Uzrokuje li epilepsija smetnje u ponašanju i emocionalnu nestabilnost djeteta?

 
Šta je epilepsija?
Epilepsija je druga po redu od čovjekovih problema sa glavoboljama koje se pojavljuju. Naše udruženje ima u cilju da se bori za njegovu poziciju, te briga o njegovoj ravnopravnosti.

Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji, koja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Uzrok nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki. Naziv epilepsija dolazi od grčke riječi epilepsi - napadaj, a predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore, koje iz različitih razloga postaju "prepodražljive" i reagiraju sinhronim izbijanjima električkih impulsa što se manifestira epileptičkim napadajima.

U našem medicinskom objašnjenju ovdje u Bosni i Hercegovini bi ukratko glasilo:
Proximalne smetnje funkcija mozga izazvano naglim pražnjenjem neurona (nervnih ćelija).
5% ljudi od cijele populacije zemljine kugle pate od Epileptičnog napada barem jedom u životu.
Dok u BiH ima oko 6-10 % od ukupne populacije koji pate tokom cijelog života.
Epilespija je kontrolizirajuća bolest uz pomoć lijekova (antiepileptika) koj reguliraju pražnjenje neurona i moraju se uzimati na dnevnoj bazi. Naravno uz dogovor sa ordinirajućim Neurologom(epileptologom).
Epilepsija ima više vrsta napada:
1. Jednostavno parcialnim napadom sa gubljenjem svijesti
2. Sa motornim simptomima tj. *nekontroliranim motornim radom mišića bez kraja *nekontroliranim motornim radom mišića sa karajom (Jackson-Napadom)
3. Držećim napadom
4. Fonatoričnim tj. vokalnim ili govornim napadom
5. Versivni napadi tj. ektremno lučenje pljuvačke
6. Sensibilnim ili sensornim napadom tj. nagle halucinacije kao grčevi, svijetlosno blicanje, ili zvonjenje alarma ili vekera.

Pacijentima koji pate od Epilepsie se savjetuje extra ishranska dijeta koja sadrži što više masnoće u ishrani da bi se usporila neuronska ispražnjivanja i njihove zadaće.

Poslije Migrene Epilepsija je drugi problem, koji se pojavljuje kod čovjeka.

[ top ]

Šta je najvažnije kad se ustanovi ova bolest?
Najbitnije je:
1. Odbaciti strah
2. Saočiti se sa istinom
3. Steći samopovjerenje
4. Redovna kontrola kod neurologa
5. Redovna terapija
6. Udružiti se u organizaciju, radi razmjene iskustava

Ova bolest se da u 75% slučajeva regulisati uz redovnu terapiju(antiepileptika) koje propiše ordinirajući ljekar. Nikad nemoj te uspoređivati svoju bolest sa drugim,jer treba da znate da Epilepsija ima više vrsta a svaka se manifestuje različito.
Samo određivanje terapije (tableta) mora biti u dogovoru sa neurologom (epileptologom).
Treba se educirati i saznati nešto više o ovoj bolesti, posebno roditelji - te oni koji su u posrednom i ne posrednom kontaktu sa oboljelim.

Naše udruženje ima cilj da edukativno upozna širu javnost sa ovom bolešću.

[ top ]   

Kako se liječi epilepsija?

Imajući na umu da epileptički napadaji manje-više oštećuju mozak, od životnoga je značenja liječiti bolest od njezinoga početka. U napadaju, osim toga, može doći i do ozljede prilikom pada, ozljeda pri sudjelovanju u prometu, do utapanja i slično. Liječenje započinje nakon obrade od strane liječnika primarne zaštite te liječnika specijalista neurologa ili neuropedijatra epileptologa.

Liječenje se sastoji od primjene odgovarajućih lijekova, a vrlo rijetko i primjene odgovarajućih kirurških zahvata. Potrebna je i pomoć psihologa i psihijatra.

U zadnje vrijeme se često spominju tzv. ne-farmakološke konzervativne intervencije. One su važan dio terapije u slučajevima fotosenzitivnih epilepsija i refleksnih epilepsija (izbjegavanje provokativnih čimbenika) i u onim slučajevima kada osobe ne žele uzimati lijekove ili se protive operaciji.

Liječnik, po mogućnosti specijalista, propisuje odgovarajući lijek obično nakon što su već uslijedila 2 napadaja. U izvanrednim slučajevima može se lijek propisati već i nakon prvog napadaja npr. ako u EEG-u postoje izrazite promjene. Vrste liječenja ovisit će o tipu napadaja i o rezultatu obrade. Potrebne su redovite liječničke kontrole, jer se nerijetko dešava da se nakon izvjesnog vremena mora lijek promijeniti.

Oboljeli od epilepsije treba biti upoznat sa činjenicom da se u 70% slučajeva postiže potpuna kontrola napadaja.
Uspjeh izostaje najčešće ako se lijekovi ne uzimaju ili ako se ne konzumiraju na način koji je odreden.

[ top ]   

Mogu li svi liječnici liječiti oboljele od epilepsije?

Liječenje oboljelih od epilepsije, najčešćeg neurološkog poremećaja, veoma je kompleksno i zahtijeva interdisciplinarni pristup. Unatoč postignutim visokim standardima u dijagnostici, medikamentoznom i kirurškom liječenju epilepsije uspjeh liječenja nerijetko nije savršen jer izostane upravo suradnja pojedinih specijalista. Prema preporukama ILAE (Internacionalna liga za borbu protiv epilepsije) dominantnu ulogu u liječenju ovih bolesnika trebaju imati epileptolozi za djecu i odrasle, koji svojim iskustvom i znanjem o najsuvremenijim dostignućima na tom području mogu najbolje pomoći osobama s epileptičkim manifestacijama. Epileptologija nažalost i u mnogim razvijenim zemljama još uvijek nije dovoljno prepoznatljiva . S epileptolozima moraju usko suradivati obiteljski liječnici, pedijatri, neurolozi, ginekolozi, klinički psiholozi, neurokiruzi, socijalni radnici i radni terapeuti u rješavanju niza problema kao što su hitna stanja u kojima je bolesnik s napadajima životno ugrožen ( status epileptikus), pitanje začeća, trudnoće, dojenja, profesionalne orijentacije , psihičkih smetnji, društvene izolacije i stigmatizacije. Liječenje bolesnika sa epilepsijom je dostiglo najvišu točku u smislu individualnog pristupa svakom bolesniku, s posebnom pažnjom na kognitivne (spoznajne) funkcije, a sve u cilju poboljšanja kvalitete života.

[ top ]   

Što sve može izazvati napadaje i kako ih izbjeći?
Poznato je da postoje tzv. fotosenzitivni provokativni čimbenici koji mogu izazvati epileptičke napadaje. Zato u tim slučajevima govorimo o fotosenzitivnoj epilepsiji.

Najčešće su to svjetlosni podražaji bilo koje vrste ili pojedinačni i izmjenični bljeskovi (obično oko 30-50 bljeskova u sekundi), zatim razni geometrijski oblici i sl.

Obično se fotosenzitivna epilepsija javlja u djece i adolescenata, a rjede u odraslih.

Daljnji su uzročni izazivači ("triggeri") gledanje televizije (naročito tzv. lightshow), ali provokatori mogu biti i kompjutorski ekrani (video-igrice), te vožnja kroz drvored ili gledanje kroz prozor jurećeg vlaka i sunčani odrazi na vodi. U ovim slučajevima pomažu polarizirane sunčane naočale. Kod gledanja televizije preporuča se staviti jedan svjetlosni izvor na televizor ili u okolinu, jer se time smanjuje kontrast na televizoru i okolini. Da bi se smanjio učinak na mozak dovoljno je pokriti jedno oko (monokularno gledanje) ili pri gledanju činiti kraće stanke.

Bljeskanje svjetla u diskotekama može takoder uzrokovati napadaje pa u pojedinim zemljama postoje propisi o učestalosti bljeskova u jedinici vremena da bi se izbjegle spomenute pojave.

[ top ]   

Kako voditi normalan život ako se napadaji mogu pojaviti u bilo koje vrijeme?

Točno je da se napadaji mogu pojaviti u bilo koje vrijeme i bez jasnog povoda. Medutim, kod mnogih osoba napadaji se javljaju u odredeno vrijeme 24-satnog ciklusa, ili su pak provocirani nekim faktorima koji pridonose izbijanju napadaja. Stoga je potrebno uočiti koje su situacije prethodile napadajima i mogu li s njima biti u uzročnoj vezi. Na taj način napadaji više ne bi bili potpuno nepredvidivi, a otvara se i mogućnost njihova sprečavanja. Najvažniji nespecifični čimbenici koji mogu provocirati napadaje su sljedeći: neredovito uzimanje lijeka, nedostatno spavanje, konzumiranje prevelikih količina alkoholnih pića, te veći fizički ili psihički stres. U nekih žena hormonalne promjene tijekom menstrualnog ciklusa takoder mogu biti u vezi s pojavom napadaja.

Postoje i specifični provokativni faktori koji igraju ulogu samo u nekih osoba. Najbolje je poznat utjecaj bljeskajuće svjetlosti koji može doći do izražaja pri gledanju televizije, u disko klubovima ili sličnim situacijama. Uočeno je da i neke vrste hrane ili pića kod posebno osjetljivih osoba mogu doprinijeti izbijanju napadaja.

[ top ]   

Mogu li djeca s epilepsijom pohadati redovne vrtiće i škole?

Većina (oko 90%) djece s epilepsijom polazi redovnu školu, mogu biti uključena u vrtić, odnosno "malu" školu. Preporuča se stručno osoblje upoznati s bolešću djeteta, kako bi u slučaju javljanja smetnji svrsishodno postupili.

Manji broj djece i adolescenata (oko 10%) koji uz epilepsiju imaju i dodatne neurorazvojne poteškoće (psihične, motorne, senzorne)) pohada školu s individualnim pristupom, prilagodenim programom ili su uključeni u centar za odgoj i obrazovanje gdje se provodi sveobuhvatna edukacija djece s posebnim potrebama.

[ top ]   

Uzrokuje li epilepsija smetnje u ponašanju i emocionalnu nestabilnost djeteta?
Smetnje ponašanja (hiperaktivno ponašanje, smanjena mogućnost zadržavanja pažnje s posljedičnom nezainteresiranošću za ponudene sadržaje, emocionalna nestabilnost ) su često uočene u djece i adolescenata s epilepsijom ( u oko 30% djece kod kojih epilepsija nije udružena s organskim oštećenjem mozga ). Uzročni činioci su mnogostruki: ponavljani epileptički napadaji, neadekvatni izbor antiepileptičkih lijekova, patološka izbijanja u elektroencefalogramu uz psiho-socijalne čimbenike kao što su saznanje o kroničnoj bolesti mozga, hiperprotektivni stav roditelja i nastavnika, otežana sposobnost socijalizacije u društvu vršnjaka.

(preuzeto sa Plivine stranice o epilepsiji, http://epilepsija.plivazdravlje.hr )

UDRUŽENJE OBOLJELIH OD EPILEPSIJE SARAJEVO
Federacija Bosne i Hercegovine
Ul. Ante Babića 7/1 Sarajevo
Telefon / Mob : 062/-524-866
E-mail : epilepsijabih@hotmail.com